SANABRIA LINO TRINIDAD

Title:ÑANDUTI
This text will be replaced
Subject:FOLKLORE Scarica il testo


Ñanduti
Mombe’upy
Tavarandu Paraguáigua
Lino Trinidad Sanabria rembiapo


Oikómindajeraka’e petei mitãkaria’y; mburuvicha ra’y imbarete ha
iñakuãiteígui oje’eva chupe "Ñandu Guasu".
Petei ko’ême ohechakuaa sapy’a iñakaraku vaiteha petei mitakuña peky
porãitére. Ha’ekuéra ojokakuaairu. Hetaiterei oiko upérupi karia’y
hesahóva avei pe mitãkuña rehe ha Ñandu Guasu, ohechakuaavo upéva,
omendaséntema hese pya’e voi. Pe mitakuña he’i chupe: -Ñamendáta rerúramo chéve petei jopói añetete, oikoéva ambuekuéra jopóigui; petei jopói iporã ha iñambuére imbyekoviapy’yva; upéicha rehechaukáta chéve ne
mborayhu, he’i chupe.

Péicha he’i ra’e avei pe mitãkuña maymáva karia’ýpe.
Sapy’aitérõ guarã ijaty hogapýpe mba’eporãita oihaguéicha pe jerére.
Ojereru chupe umi mbo’y ajurigua guyra rague sa’y parágui ijapopyre,
ahániri katu umi namichãi itamby mimbiguigua térã itavera paráguigua.
Ojereru avei chupe umi piri ypyahapyre opaichagua ha umi yvpty iporãvéva oiva ñande ka’aguy rovyure. Ha Katu umi jopói apytépe ndaipóri peteindejepe Ñandu Guasu remime’êngue.

Ndojekuaavéi upérupi Ñandu Guasu. Ha’e ohóra’e ka’aguýre ojeporekávo
mba’e iporãvéva rehe ikatuva’erã omohu’u pe mitãkuña korasõ. Ojuhusénte
petei mba’e porã ogueruva’erã jahechápa nomopy’akyryiri pe imborayhúpe.
Mombyry oikoháre, umi imba’ekañývaicha, ojuhu sapy’a petei ka’aguy jarýi
rekoporã ojapóvahína petei ao pyahapyre mimbi ojeguapáva kuarahy sa’ýpe.

Ñandu Guasu oha’arõ oipyahapa porãraê petei yvyrarakãre, ha ojapyhýta jave
ogueraha hagua hembiayhúpe, oñemonja upépe "Jasy Ñemoñáre", oikóva avei pe
mitãkuñáre ijaguara. Opa’ã hikuái upepentevoi ojuehe petei ñorãirõ miémape.
Ñandu Guasu ipu’aka Jasy Ñemoñáre rehe ha ojapyhývo pe mba’e potapyrã, Ka’aguy Jarýi Rekoporã rembiapokue, osopa umi iñinimbo ha oparei chupe ipópe. Heta oñeha’ã rire Ñandu Guasu opyta jey mba’eve’yre. Oguapy upérupi petei yvyrarakã guasu piri ñeno ári ojepy’amongeta.

Upéicha oiháguihína, ohechasapy’a isy guaiguimíme oguahê oúvo hendápe oipytyvõvo chupe. Ohecha pype imemby karia’ýpe ojehúva, oipyhy oipo’o umi iñakãrague
moroti ha oñepyru oipyaha. Ojapo upéicha petei mba’e neporãmbajepéva, Ka’aguy
Jarýi Rekoporã rembiapokue joguaite ha oikónte chugui ikatúgui ko’ága jajapyhy
ha jaipokytypa oñembyai’yre.

Ojopévo kuarahy, ovávaicha hese umi sa’y opaichagua, pytã, sa’yju, hovy, morotiva
ha oiko chugui petei mba’e pyahapyre jegua omimbipáva ha ombohérava hikuái
"Ñanduti". Péa he’ise "Ñandú Ati"( canas de avestruz).
Upémaro avei ombohéra hikuái Ñandu umi mymbami ka’aguýre oikóva oipyaha guaiguimi
rembiapokue joguaha.
Upete guive kuñamguera ñande ypykue, agaite peve kuñakarai, kuñatai ha mitãkuña’i
jepeve, Paraguái ñemoñaréva, ojapo péva pe tembiapo porãite jaguerohorypa’yva araka’eve ha omimbipáva kuarahýicha, sa’yeta ombojegua jukýgui chupe ñande resa omopyryryi kunu’uva vy’águi.



Paha.






...